Eko Straža Public
Open in Telegram
Javna grupa gde se kače važnije vesti i objave vezane za Eko Stražu, ekologiju i građanski bunt. Omogućeni su komentari, ista pravila kao i na drugim mrežama, samo kulturno i bez budalaština. https://link.ekostraza.com/
Show more6 445
Subscribers
No data24 hours
-167 days
-7330 days
Data loading in progress...
Similar Channels
Tags Cloud
No data
Any problems? Please refresh the page or contact our support manager.
Incoming and Outgoing Mentions
---
---
---
---
---
---
Attracting Subscribers
April '26
April '26
+1
in 0 channels
March '26
+5
in 0 channels
Get PRO
February '26
+3
in 0 channels
Get PRO
January '26
+10
in 0 channels
Get PRO
December '25
+59
in 0 channels
Get PRO
November '25
+8
in 0 channels
Get PRO
October '25
+2
in 0 channels
Get PRO
September '25
+11
in 0 channels
Get PRO
August '25
+18
in 0 channels
Get PRO
July '25
+143
in 0 channels
Get PRO
June '25
+113
in 1 channels
Get PRO
May '25
+37
in 0 channels
Get PRO
April '25
+264
in 0 channels
Get PRO
March '25
+1 250
in 4 channels
Get PRO
February '25
+2 585
in 2 channels
Get PRO
January '25
+34
in 2 channels
Get PRO
December '24
+275
in 1 channels
Get PRO
November '24
+16
in 2 channels
Get PRO
October '24
+12
in 2 channels
Get PRO
September '24
+28
in 2 channels
Get PRO
August '24
+65
in 2 channels
Get PRO
July '24
+76
in 1 channels
Get PRO
June '24
+35
in 1 channels
Get PRO
May '24
+25
in 1 channels
Get PRO
April '24
+43
in 2 channels
Get PRO
March '24
+60
in 1 channels
Get PRO
February '24
+8
in 0 channels
Get PRO
January '24
+292
in 2 channels
Get PRO
December '23
+28
in 0 channels
Get PRO
November '23
+16
in 1 channels
Get PRO
October '23
+13
in 0 channels
Get PRO
September '23
+18
in 0 channels
Get PRO
August '23
+20
in 0 channels
Get PRO
July '23
+1 330
in 0 channels
Get PRO
June '23
+19
in 0 channels
Get PRO
May '23
+52
in 0 channels
Get PRO
April '23
+17
in 0 channels
Get PRO
March '23
+20
in 0 channels
Get PRO
February '23
+45
in 0 channels
Get PRO
January '23
+45
in 0 channels
Get PRO
December '22
+331
in 0 channels
Get PRO
November '22
+424
in 0 channels
Get PRO
October '22
+721
in 0 channels
Get PRO
September '22
+1 072
in 0 channels
| Date | Subscriber Growth | Mentions | Channels | |
| 30 April | 0 | |||
| 29 April | 0 | |||
| 28 April | 0 | |||
| 27 April | 0 | |||
| 26 April | 0 | |||
| 25 April | 0 | |||
| 24 April | 0 | |||
| 23 April | +1 | |||
| 22 April | 0 | |||
| 21 April | 0 | |||
| 20 April | 0 | |||
| 19 April | 0 | |||
| 18 April | 0 | |||
| 17 April | 0 | |||
| 16 April | 0 | |||
| 15 April | 0 | |||
| 14 April | 0 | |||
| 13 April | 0 | |||
| 12 April | 0 | |||
| 11 April | 0 | |||
| 10 April | 0 | |||
| 09 April | 0 | |||
| 08 April | 0 | |||
| 07 April | 0 | |||
| 06 April | 0 | |||
| 05 April | 0 | |||
| 04 April | 0 | |||
| 03 April | 0 | |||
| 02 April | 0 | |||
| 01 April | 0 |
Channel Posts
| 2 | U prilogu je snimak lovaca od pre nekoliko godina u kojem mrcvare dve ranjene svinje, jednu dave u potoku, zatim dave kanapom, šutiraju i na kraju pokušavaju da napujdaju psa na nju.
Osoba koja je tada snimila i objavila video dobila je pretnje jer su navodno akteri pripadnici policije. Da li je ovo sport? Da li je to taj uređeni lov u Srbiji? Da li je ovo ta briga da se životinje ne nakote?
t.me/ekostraza | 2 329 |
| 3 | Sledeća grupa studija na koje smo se fokusirali jesu one koje dovode u vezu PM2.5 čestice i pojavu ili pogoršanje atopijskog dermatitisa.
PM2.5 kao nevidljivi okidač ekcema – šta nauka danas zna o finim česticama i atopijskom dermatitisu?
Atopijski dermatitis (AD), odnosno atopijski ekcem, dugo se smatrao „bolesti kože“ koju pokreću genetika, alergeni, stres i ishrana. Poslednjih godina u tu mrežu uzroka ulazi još jedan snažan faktor: zagađenje vazduha, posebno fine čestice prečnika manjeg od 2,5 mikrometara – PM2.5. Nova sistematska studija objavljena 2025. godine u časopisu Discover Public Health napravila je sveobuhvatan presek dosadašnjih saznanja o vezi između PM2.5 i atopijskog dermatitisa.
Pokazano je da je PM2.5 povezan sa statistički i klinički značajnim porastom atopijskog dermatitisa, pri čemu su deca, starije osobe i biološki muškarci posebno izloženi povećanom riziku. Ova povezanost najverovatnije proizlazi iz narušene funkcije epidermisa, hormonske disbalanse i pojačane imunološke reaktivnosti. Nalazi jasno pokazuju da izloženost zagađenju vazduha utiče na učestalost i težinu kožnih bolesti i da je pri dijagnostici i lečenju neophodno ozbiljno razmotriti uticaj faktora iz životne sredine.
Ova sistematska studija obuhvata 11 drugih radova: u gotovo svim je zabeležen porast simptoma ili poseta lekaru zbog AD kada koncentracije PM2.5 porastu. Svako povećanje PM2.5 za 10 µg/m³ dovodilo je do rasta poseta zbog AD od oko 1–3%, a često i znatno više u rizičnim grupama. Autori naglašavaju da PM2.5 ne deluje samo spolja kao iritant, već sistemski: čestice prolaze kroz kožu i sluzokožu, aktiviraju imuni sistem, povećavaju oksidativni stres i narušavaju kožnu barijeru. U tim procesima posebnu ulogu imaju: pad produkcije filagrina (proteina koji „zaptiva“ kožu), porast upalnih citokina (npr. TNF-α) i povećano lučenje TSLP-a (thymic stromal lymphopoietin), koji usmerava imuni odgovor ka alergijskoj, „atopijskoj“ reakciji. Drugim rečima, PM2.5 ne samo da iritira kožu – ono stvara idealne uslove za razvoj ili pogoršanje atopijskog dermatitisa.
Jedan od najupečatljivijih podataka dolazi iz ogromne kohortne studije iz Tajvana, objavljene 2025. u British Journal of Dermatology. Naučnici su pratili 564.869 beba rođenih između 2004. i 2013. i posmatrali da li će razviti atopijski dermatitis do pete godine života. Nalazi su alarmantni: prenatalna izloženost PM2.5 od 34. nedelje trudnoće do porođaja značajno je povećala rizik od AD; sličan skok rizika zabeležen je i oko 33. nedelje nakon rođenja. Kada je prosečna izloženost prelazila 65 µg/m³, rizik od razvoja atopijskog dermatitisa naglo je rastao.
Autori ističu da postoje „kritični prozori“ – kasna trudnoća i prvi meseci života – kada fina prašina bukvalno programira kožu i imuni sistem deteta. Sličan signal uočen je i u drugim radovima: meta-analize pokazuju da je veća izloženost PM2.5 i PM10 povezana sa višim rizikom od AD kod odojčadi i male dece. Ni odrasli nisu pošteđeni. Dugoročna izloženost PM2.5 (povećanje za 10 µg/m³) povezana je sa čak 67% višom prevalencom atopijskog dermatitisa kod odraslih.
Izostanak reakcije nadležnih da smanje zagađenje ne samo da povećava broj dece i odraslih koji razvijaju AD, već znači i da oni koji već boluju od ovog oboljenja u danima visokog zagađenja iznova dobijaju isti okidač. Donosioci odluka uporno ignorišu naučne dokaze i činjenicu da zagađenje vazduha direktno pogoršava kožna, respiratorna i kardiovaskularna oboljenja, ostavljajući građane bez elementarne zaštite. | 3 214 |
| 4 | No text... | 2 203 |
| 5 | Ovo su SATNE vrednosti. Vranje trenutno ima skoro duolo veće zaganje nego najzagađeniji grad na svetu (gde su popisani gkavni gradovi i oni preko milion stanovnika), a to je Delhi. | 2 306 |
| 6 | Čuli smo i stalno slušamo o PM2.5 česticama, ali da li znamo šta je to PM i zašto baš 2.5? PM2.5 je danas globalni standard u merenju zagađenja, ključni indikator javnog zdravlja i referentna tačka u svakoj raspravi o kvalitetu vazduha. Ali zašto baš 2.5? Zašto ne 3 ili 5 mikrometara? Odgovor leži na preseku biologije, fizike i toksikologije.
PM je skraćeno od particulate matter, dok 2.5 označava da čestica ima aerodinamički prečnik manji od 2,5 mikrometara. To je tačka ispod koje nevidljive čestice, za razliku od krupnijih PM10, imaju dovoljno malu dimenziju da ne ostanu u gornjim disajnim putevima, već mogu da stignu duboko u pluća i dalje — direktno u krvotok.
Ljudski respiratorni sistem inače je izvanredno opremljen da se brani od spoljnih čestica. Veće čestice (poput PM10) uglavnom ostaju zarobljene u nosu, grlu i gornjim disajnim putevima. Međutim, ispod prečnika od 2,5 mikrometra sve prirodne barijere počinju da popuštaju. PM2.5 čestice su toliko sitne da prolaze mimo dlaka u nosu, mimo slojeva sluzi i treplji, pa čak i mimo turbulentnih skretanja u bronhijama. Njihovo odredište su alveole — mikroskopski mehurići u plućima gde se razmenjuju kiseonik i ugljen-dioksid. U alveolama više ne postoji mehanizam filtracije. Tu čestice dobijaju slobodan prolaz u krvotok.
A kada jednom uđu u krv, PM2.5 čestice putuju u sve organe: mozak, srce, jetru, pa čak i placentu. Dokazano je da prelaze i krvno-moždanu barijeru, jednu od najstrožih zaštitnih linija u ljudskoj biologiji. Zato je upravo 2,5 mikrometara prelomna tačka u medicini — ispod nje, čestice postaju sistemski problem, a ne samo respiratorni. Pošto ulaze direktno u krvotok (za razliku od materija koje unosimo putem hrane), preskaču jetru i bubrege koji inače filtriraju toksine. Drugim rečima, u ovom slučaju ne postoji nikakav vid detoksikacije — čestice ulaze direktno i prave trajnu štetu u organizmu.
Regulatori širom sveta ne definišu PM2.5 samo po fizičkoj veličini, već po aerodinamičkom prečniku - načinu na koji se čestica kreće i ponaša u vazduhu. Čestice manje od 2,5 mikrometra imaju izuzetno nisku brzinu taloženja. To znači da ostaju suspendovane satima ili danima, prelaze desetine kilometara nošene vetrom, ulaze u zatvorene prostore, i dospevaju u pluća čak i kada ne osećamo smog. Upravo ta sposobnost lebdenja čini PM2.5 stalnim prisustvom u gradovima i selima. Na mapi zagađenja jasno vidimo da su PM2.5 čestice rasprostranjene širom Srbije - i da su njihove prosečne godišnje koncentracije među najvišima u Evropi.
Važno je razumeti da PM čestica nije jedna supstanca. Ona je mešavina desetina, ponekad i stotina različitih hemikalija. To je pravi „koktel“ sastavljen od metala, organskih jedinjenja, ugljeničnih struktura, soli i čvrstih ostataka sagorevanja.
Jedna od velikih studija analizirala je fine čestice prikupljene u blizini industrijskog hemijskog kompleksa. U njima su pronađeni organski i elementarni ugljenik, 47 elemenata u tragovima i oko 150 različitih organskih jedinjenja. Organske materije obuhvatale su policiklične aromatične ugljovodonike, alkilirane derivate tih jedinjenja, anhidrošećere, fenolna jedinjenja, aromatične ketone, derivate glicerola, alifatične alkohole, sterole, kao i karboksilne, aromatične i dikarboksilne kiseline. Faktori obogaćenja veći od 100 zabeleženi su za elemente poput olova, kadmijuma, cinka, bakra, kalaja, bora, selena, bizmuta, antimona i molibdena - što ukazuje na snažan uticaj industrijskih emisija i intenzivnog saobraćaja.
Skoro svi sastojci PM čestica iz te studije, više od 90% njih, imaju dokazanu ili verovatnu štetnost po zdravlje. | 1 928 |
| 7 | No text... | 1 865 |
| 8 | Radnici Zijina su nam poslali zahtev da preko nas objavimo šokantne i zabrinjavajuće podatke. Naime, određeni broj radnika je samostalno uradio analize krvi na teške metale i utvrđeno je da su koncentracije olova devet puta veće od dozvoljene. Osim olova, kod pojedinaca su detektovane i povišene vrednosti arsena.
Prema informacijama do kojih smo došli od zaposlenih, među radnicima u proizvodnji (oko 200 ljudi) sprovedena su testiranja na teške metale – nezvanično, mimo kompanije. Rezultati su šokantni. Navodi se da je oko 70 radnika trenutno na bolovanju, a deo njih je hospitalizovan u bolnici u Boru.
Istovremeno, radnici prijavljuju hroničan umor, bol u kostima i mišićima, povraćanje, curenje krvi iz nosa, vrtoglavice i metalni ukus u ustima.
Radnici tvrde da ih fabrika zastrašuje i odvraća od odlaska lekaru, te se, između ostalog, iz tog razloga obraćaju nama. Ovo trovanje radnika predstavlja ozbiljan prestup i ugrožavanje javnog zdravlja. Radnici iz Bora nisu potrošna roba. | 3 614 |
| 9 | Već postoje brojne studije koje povezuju zagađenje PM2.5 česticama i srčane mane kod novorođenčadi, ali ova studija je objavljena u novembru ove godine. Ova studija, sprovedena na uzorku od više od 42.000 trudnoća u Kini i objavljena u časopisu The Lancet Global Health, donosi nove dokaze o tome kako je izloženost trudnica sitnim česticama zagađenja vazduha (PM₂.₅) direktno povezana s povećanim rizikom od ozbiljnih urođenih srčanih mana kod fetusa. Ovo je jedno od do sada najobimnijih istraživanja koja aerozagađenje povezuju s oštećenjima razvoja srca u najranijoj fazi života.
Šta je otkrila studija?
Istraživači su analizirali hiljade trudnica u okviru velike kohortne studije i koristili modele visoke preciznosti kako bi odredili nivo izloženosti PM₂.₅ česticama tokom trudnoće. Rezultati su nedvosmisleni: trudnice koje su bile izložene višim koncentracijama PM₂.₅ imale su značajno veći rizik da rode dete sa urođenim srčanim manama. Najčešće registrovane anomalije bile su defekti srčanog septuma (otvori u pregradama između pretkomora i komora) i ventrikularni septalni defekti.
Studija navodi nekoliko mogućih bioloških mehanizama kako PM nanosi štetu – hronična upala usled prodora sitnih čestica u krvotok trudnice, oksidativni stres koji oštećuje ćelije u ranoj fazi razvoja fetusa i epigenetske promene koje menjaju ekspresiju gena ključnih za formiranje srca. PM₂.₅ čestice su toliko male da prolaze kroz plućnu barijeru, ulaze u cirkulaciju i mogu direktno poremetiti proces organogeneze, posebno tokom kritičnog perioda razvoja srca u prvom trimestru.
Studija ponovo potvrđuje da PM₂.₅ čestice nisu samo problem respiratornog sistema. To je tihi, ali razorni rizik za razvoj nerođenog deteta. Srbija, sa godinama hronično visokih koncentracija PM₂.₅ u mnogim gradovima, spada među najugroženije zemlje Evrope. Nalazi ove studije otvaraju važno pitanje: koliki je realni broj dece koja u Srbiji razviju srčane mane zbog zagađenja? Obraćali smo se šest godina Ministarstvu zdravlja, uključujući i onkološkinju Danicu Grujičić, i očekivali reakciju, ali smo naišli samo na tišinu i izostanak delovanja.
Koliko bi se oboljenja moglo sprečiti merama smanjenja zagađenja? Teško je kvantifikovati, ali bar neka deca bi se rodila bez srčanih mana koje će ih pratiti ceo život. Nereagovanje nadležnih jednako je narušavanju zdravlja i neko za to mora jednom da snosi posledice. Autori i navode da je redukcija aerozagađenja tokom trudnoće jedna od najmoćnijih mera javnog zdravlja: „Smanjenje izloženosti PM₂.₅ može spriječiti razvoj ozbiljnih urođenih srčanih mana i zaštititi zdravlje budućih generacija.” | 3 118 |
| 10 | No text... | 2 856 |
| 11 | No text... | 3 092 |
| 12 | Arhiv javnih skupova, poznat po brojanju ljudi na protestima „u glavu“, objavio je da je u Novom Sadu 1. novembra bilo 110.000 ljudi. Za grad od oko 260.000 stanovnika, to predstavlja ekvivalent od 40% ukupne populacije tog grada. To je najveći skup u istoriji Novog Sada. Juče je u Novom Sadu bilo više ljudi nego 5. oktobra 2000. godine ispred Skupštine. Brojanje nije uključilo ljude koji su ostali na naplatnim rampama. | 3 923 |
| 13 | No text... | 3 368 |
| 14 | Požar u Ćacilendu sumnjiv. | 4 371 |
| 15 | "Poprecili auto kod rampe, zaustavili ga i prebili. Ne znam sta je bio razlog, ali brutalno je. To je danas iz bga kod vrcina, vidis na pocetku snimka tablu." | 2 740 |
| 16 | https://zahtevi.ekostraza.com/zahtev/apel-opoziciji-da-se-povuce-sa-sledecih-parlamentarnih-izbora-u-korist-studentske-list | 4 083 |
| 17 | https://zahtevi.ekostraza.com/zahtev/hitno-oslobadanje-ekoloskog-aktiviste-petra-antonijevica | 4 674 |
| 18 | Predrag Peca Antonijević uhapšen je 12. jula, određen mu je pritvor do 9. avgusta. Danas je saslušaj jedini svedok, 31. jula saslušava se Marko Đurić. Postoji opasnost da se Peci produži pritvor na čak šest meseci (kao Novici Antiću) zbog dobacivanja Marku Đuriću da je "lopov i izdajnik". Molimo vas da potpišete ovu peticiju kako bismo skupili što više potpisa u nekoliko dana i priložili sudu. Link za peticiju se nalazi ovde: | 4 535 |
| 19 | Slavice, stavljaj ga na spisak | 4 363 |
| 20 | Jedini razlog što je ne vidite na našim nalozima je taj jer fercera kao podmazana. | 5 217 |
